A tko danas pere suđe?
Kada bi vam netko postavio pitanje imate li dovoljno vremena za sebe ili ga uopće nemate? Jeste li neispavani? Nedostaje li vam vremena za druženje s obitelji i prijateljima? Događa li vam se nedostatak koncentracije? Zaboravljate li važne obveze ili informacije?
Kako bi odgovorili na svako od ovih pitanja?
(1) Nikad (2) Jednom ili nekoliko puta tijekom života (3) Nekoliko puta godišnje (4) Nekoliko puta mjesečno (5) Nekoliko puta tjedno (6) Stalno se tako osjećate
Iz čiste znatiželje, što vam je palo na pamet kao primjer za nedostatak koncentracije? Možda situacija kada u važnim razgovorima započnete rečenicu i već na pola se ne možete sjetiti što ste htjeli reći? Ili kada čitate knjigu i shvatite da pratite slova, a ne radnju već par odlomaka? Ili kada odete na tečaj plesa kojemu se radujete i shvatite da ste došli dan ranije, uvjereni da je danas sutra?
U slučaju da vam nije bio problem navesti primjere za nedostatak koncentracije i ako ste na veći broj ovih pitanja uzdahnuli i „pronašli se“ u njima, što ste identificirali kao uzrok? Obveze, ubrzan život ili naravno neke web md „svi ćemo umrijeti“ dijagnoze?
U istraživanju „Utjecaj rodne podjele obiteljskih obveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena“ autorice doc. dr. sc. Ksenije Klasnić za ured Pravobranitelj/ca za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske ispitanicama su postavljena upravo ova pitanja.
Istraživanje je provedeno krajem 2016. i početkom 2017. godine metodom ankete na reprezentativnom uzorku zaposlenih žena koje žive sa svojim intimnim partnerima. Uzorak je činilo 600 zaposlenih žena u dobi od 22 do 64 godine, različitog stupnja obrazovanja i iz svih regija Republike Hrvatske.
Prema podacima istraživanja iz 2017. godine o relativnom odnosu mjesečnih primanja žena i njihovih partnera vidimo da u gotovo svakoj drugoj vezi muškarac zarađuje nešto više ili mnogo više od svoje partnerice. Rezultati pokazuju kako većina obiteljskih i kućanskih poslova i dalje pada na teret žena te da je najveća razlika u uloženom vremenu između muškaraca i žena upravo ona u obavljanju (onih najdosadnijih) rutinskih kućanskih poslova poput glačanja, kuhanja, pospremanja i sl. Zaposlene žene na ove aktivnosti troše trostruko više vremena (oko 15 sati tjedno) nego njihovi partneri. Zaposlene žene tijekom tipičnog tjedna provedu oko 24 sata u aktivnostima vezanim za brigu o djecu, dok njihovi partneri na iste aktivnosti provedu 2,5 puta manje vremena. Posebna vrsta rada, tzv. „mentalni rad“, odnosno briga o tome da svi potrebni rutinski poslovi i briga o djeci budu obavljeni na vrijeme i na odgovarajući način također je većinom ženski posao.
Sukob između obveza koje imaju na poslu i onih koje imaju kod kuće, tj. raznih obiteljskih i kućanskih poslova je nešto što žene, posebno one koje rade u privatnom sektoru te žene čiji partneri uopće ili vrlo malo sudjeluju u aktivnosti brige za dijete, često osjećaju. Većina zaposlenih žena bila je u situaciji da su morale birati između obavljanja zahtjeva na poslu i obiteljskih obaveza, i u takvim situacijama obično prednost daju obitelji bez obzira na njihov stupanj obrazovanja, poziciju i sl.
Zabrinjavajuće je da odgovori zaposlenih žena na pitanja o posljedicama obavljanja kućanskih poslova i ostalih obiteljskih obveza na njihov profesionalni život pokazuju da je 30% njih barem jednom tijekom života zbog obiteljskih obveza odustalo od stručnog usavršavanja, a isto toliko njih odustalo je od poslovnog putovanja. Oko jedne četvrtine zaposlenih žena je zbog potreba obavljanja obiteljskih obveza doživjelo sukob sa svojim nadređenim ili s poslodavcem. Svaka peta zaposlena žena je barem jednom u životu zbog obiteljskih obveza odbila napredovanje.
Također, podaci pokazuju kako su najučestalije negativne posljedice sukoba obiteljskih i poslovnih obaveza na zaposlene žene nedostatak vremena za sebe, neispavanost i stres, koje učestalo na tjednoj ili dnevnoj bazi osjeća svaka druga zaposlena žena. Čak tri četvrtine zaposlenih žena nekoliko puta mjesečno ili češće osjeća nedostatak vremena za sebe, dok su dvije trećine njih učestalo neispavane. Veliki broj žena također izjavljuje kako često ili stalno osjeća nedostatak vremena za druženje s obitelji i prijateljima.
Moramo napomenuti da je glavno ograničenje ovog istraživanja što prikupljeni podaci predstavljaju procjene žena, ali ne i procjene muškaraca. Naime, jedno je prethodno istraživanje provedeno u Hrvatskoj i na muškarcima i na ženama pokazalo kako muškarci nisu posve spremni priznati mnogo veće opterećenje žena. Na pitanja o tome tko koliko često radi pojedine kućanske poslove, u tom su istraživanju muškarci podcjenjivali količinu posla koje rade njihove partnerice, a žene su bile sklonije svrstati se u kategoriju „uvijek“, dok su ih muškarci radije svrstavali u kategoriju „češće“ obavljanje nekog posla u odnosu na njih (Čulig, Kufrin, Landripet, 2007: 140-141). “[1]
Gore navedeni podaci su iz 2017. godine, a na osnovu istraživanja o položaju žena za vrijeme pandemije možemo pretpostaviti kako su se rezultati ovog istraživanja samo znatno pogoršali, a ne poboljšali, jer su u tijeku pandemije žene preuzele niz novih odgovornosti. Žene su podnijele disproporcionalno veći danak mjera strogog zatvaranja. Na tržištu rada, sektori s najvišim stopama zapošljavanja žena doživjeli su najveći gubitak radnih mjesta. Zbog povećane potrebe za brigom o djeci u periodu u kojemu su zatvorene ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja, kao i škole, majke, uključujući i one zaposlene, snose veći teret, pri čemu 60% žena ističe značajno povećanja obima kućnih poslova, poslova njege i brige o drugim članovima obitelji i emocionalnog napora od izbijanja pandemije.
Iako su navedeni podaci deprimirajući i zabrinjavajući, rezultati istraživanja također pokazuju postojanje određenih generacijskih pomaka u smjeru veće ravnopravnosti u obavljanju obiteljskih poslova, što nam govori da su promjene moguće. Ako analize pokazuju da što žene više vremena provode obavljajući rutinske kućanske poslove, to imaju veći broj negativnih posljedica na svoj profesionalni život, to znači da možemo izbjeći negativne posljedice ako postanemo svjesni problema i poduzmemo korake prema ravnopravnoj podjeli svih poslova.
Ako ste na ovom blogu i čitate ovo, možemo pretpostaviti da imate planer.
Što bi bilo kada bi u jednom tjednu i vi i vaš partner zapisali sve što radite, uključujući i potrebno vrijeme za svaku aktivnost? Što bi bilo kada bi na kraju tjedna pregledali vašu i listu aktivnosti vašeg partnera? Mislite li da bi mogli pronaći područja u kojima možete ravnopravnije raspodijeliti obiteljske i kućanske obaveze?
Nadamo se da ćete u planeru imati dovoljno mjesta za navesti sve aktivnosti koje obavljate u toku dana jer preporučujemo da budete detaljni i ne zaboravite i na one najmanje poslove bili oni kuhanje kave ili podsjećanje partnera da čestita šefu rođendan.
Cilj ove aktivnosti nije da se naljutite na partnera, da ga okrivite za nedostatak koncentracije i sna, nego da osvijestite životne predloške koji vam otežavaju život. Raspodjela obiteljskih i kućnih obveza u vašem domu je vrlo vjerojatno kopija raspodjele obveza iz vaše i partnerove primarne obitelji. Najvažnije je da vi sami funkcioniranje vaše obitelji možete promijeniti u trenutku kada ste osvijestili da je promjena potrebna.
Imajte na umu da je najvažniji rezultat ovog istraživanja taj da je svaka druga žena barem jednom u životu znatno smanjila količinu sna na duže vremensko razdoblje kako bi uspjela odrađivati sve kućanske i obiteljske obveze. Istovremeno ovo istraživanje pokazuje da jedino što ženama može pomoći u tome da im se smanji šansa za duža vremenska razdoblja s premalo sna jest npr partnerov angažman u brizi za dijete.
Zašto ne biste iskoristili podatke iz ovog istraživanja i unaprijedili svoj život?
[1] Usp. Klasnić Ksenija. Utjecaj rodne podjele obiteljskih obveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena. Zagreb: Pravobranitelj/ca za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske. 2017., str 56-57